DRUGI O NAMA: EPCG U VELIKOM INVESTICIONOM CIKLUSU: U TOKU 23 ENERGETSKA PROJEKTA VRIJEDNA 512, 42 MILIONA EURA

Solarne elektrane i vjetroelektrane

Solarne elektrane i vjetroelektrane predstavljaju okosnicu strategije EPCG za povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Ovi projekti ne samo da doprinose smanjenju emisije ugljen-dioksida, već omogućavaju diversifikaciju energetskih izvora, čime se smanjuje oslanjanje na fosilna goriva.

Vjetroelektrane:

VE Gvozd (54 MW, 82 miliona eura) – Projekt je u završnoj fazi priprema za početak izgradnje. Dobijeni su Urbanističko-tehnički uslovi (UTU), a finansiranje je obezbijeđeno. Izgradnja VE Gvozd, smještene na području Nikšića, značajno će povećati udio energije proizvedene iz vjetra u ukupnom energetskom miksu Crne Gore.

VE Brajići (100 MW, 140 miliona eura) – Projekat se trenutno nalazi u fazi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, dok je finansiranje već osigurano. Po završetku ovih procedura, očekuje se početak izgradnje, čime će ova vjetroelektrana postati jedan od najvećih obnovljivih izvora energije u zemlji.

Solarne elektrane na hidroenergetskim objektima

EPCG je prepoznala potencijal za kombinovanje solarne i hidroenergije kroz instalaciju solarnih panela na hidroenergetskim objektima, čime se dodatno povećava njihova efikasnost.

SE Brana Vrtac (3 MW, 2,2 miliona eura) – Projekat je dobio potrebne UTU, a finansiranje je osigurano. U narednim mjesecima planiran je početak izgradnje.

SE Brana Krupac (1 MW, 600.000 eura) – Kao i u slučaju Brane Vrtac, dobijeni su UTU i obezbijeđena su finansijska sredstva. Izgradnja će uskoro započeti, čime će se ovaj hidroenergetski objekat pretvoriti u hibridno postrojenje koje koristi i hidro i solarnu energiju.

SE Željezara Nikšić (23,6 MWp, 18,8 miliona eura):

Jedan od ključnih solarnih projekata je SE Željezara u Nikšiću, gdje je postavljanje dijela solarnih panela već započelo. Urbanističko-tehnički uslovi su dobijeni, a finansiranje je obezbijeđeno. Očekuje se da će ova elektrana, nakon završetka izgradnje, značajno doprinijeti smanjenju potrošnje energije iz konvencionalnih izvora.

Kapino polje: Solarni kompleks koji mijenja sliku Nikšića

Jedan od najambicioznijih projekata u oblasti solarne energije je izgradnja kompleksa solarnih elektrana na lokalitetu Kapino Polje u Nikšiću. Sa ukupnom snagom od 61,09 MWp i vrijednošću od 35,1 milion eura, ovaj kompleks će postati jedan od najvažnijih obnovljivih izvora energije u zemlji. Projekat je podijeljen u četiri faze:

Kapino Polje L1 (6,04 MWp, 3,5 miliona eura) i Kapino Polje L2 (6,02 MWp, 3,5 miliona eura) – Obje elektrane imaju dobijene UTU, finansiranje je osigurano, a radovi na konstrukciji su već započeli.

Kapino Polje B1 (11,43 MWp, 6,6 miliona eura) i Kapino Polje B2 (37,6 MWp, 22,5 miliona eura) – Za obje elektrane su dobijeni UTU, a trenutno se sprovodi procedura procjene uticaja na životnu sredinu. Po završetku ove faze, započeće izgradnja postrojenja.

Izgradnja ovog kompleksa ima poseban značaj za lokalnu zajednicu u Nikšiću, ne samo zbog povećanja proizvodnje električne energije, već i zbog otvaranja novih radnih mjesta tokom faze izgradnje i kasnijeg održavanja postrojenja.

Razvoj hidroelektrana

Pored solarne i vjetroenergije, EPCG ulaže i u razvoj hidroenergetskih postrojenja, sa posebnim akcentom na male hidroelektrane koje koriste lokalne vodotokove.

mHE Otilovići (3 MW, 6,7 miliona eura) – Dobijena je koncesija za izgradnju ove male hidroelektrane, a trenutno se izrađuje Glavni projekat. Očekuje se da će nakon završetka, ova hidroelektrana doprinijeti stabilnosti elektroenergetskog sistema, posebno u periodima povećane potražnje za električnom energijom.

SE Krupac (47 MWp, 28,2 miliona eura) – Projekat je u fazi priprema za izradu Glavnog projekta, pri čemu su UTU već dobijeni, a finansiranje je osigurano. Ova elektrana će se nalaziti u blizini hidroelektrane Krupac, čime će se omogućiti sinergija između solarne i hidroenergije.

Baterijski sistemi za skladištenje energije

Kako bi osigurala stabilnost elektroenergetskog sistema i omogućila efikasno korišćenje energije iz obnovljivih izvora, EPCG planira implementaciju baterijskih sistema za skladištenje energije (BESS).

BESS kapaciteta 300 MW – Vrijednost projekta iznosi 15 miliona eura, a trenutno je u toku postupak javne nabavke. Ovi baterijski sistemi omogućiće skladištenje viškova energije proizvedene tokom perioda visokog solarnog i vjetro potencijala, čime će se obezbijediti stabilno snabdijevanje čak i u periodima kada je proizvodnja iz obnovljivih izvora smanjena.

Osim baterijskih sistema, EPCG planira nabavku ključne opreme za integraciju solarnih elektrana u elektroenergetski sistem:

Inverteri kapaciteta 300 MW (9 miliona eura) – Finansiranje je obezbijeđeno, a trenutno se priprema tehnička specifikacija opreme.

Transformatori za priključenje SE kapaciteta 300 MW (15 miliona eura) – Kao i kod invertera, finansijska sredstva su osigurana, a tehnička dokumentacija je u fazi izrade.

UTU i finansiranje

Jedan od najvažnijih preduslova za realizaciju ovih projekata je dobijanje Urbanističko-tehničkih uslova (UTU), koji omogućavaju nastavak daljih procedura, uključujući izradu Glavnog projekta i ishodovanje građevinske dozvole. Prema trenutnim podacima, većina projekata već ima dobijene UTU, dok je za preostale u toku njihovo pribavljanje.

Podjednako važan faktor je obezbjeđenje finansiranja, jer omogućava nesmetano sprovođenje radova i nabavku opreme. Svi projekti uključeni u investicioni ciklus već imaju osigurana finansijska sredstva, što garantuje njihovu realizaciju u predviđenim rokovima.

Investicioni ciklus vrijedan 512,42 miliona eura, koji sprovodi Elektroprivreda Crne Gore, predstavlja prekretnicu u energetskoj tranziciji zemlje. Sa 23 projekta u različitim fazama realizacije, od kojih većina već ima dobijene Urbanističko-tehničke uslove i osigurano finansiranje, očekuje se da će Crna Gora do 2027. godine značajno povećati udio obnovljivih izvora.

Ovo su jako dobre vijesti za EPCG koja se nalazi u veoma izazovnoj situaciji zbog devetomjesečne ekološke rekonstrukcije termoelektrane i potrebnog uvoza struje.

Tekst ekonomskog analitičara Predraga Zečevića, objavljen u listu Pobjeda i portalu pobjeda.me, 25.februara 2025.godine

Originalan tekst dostupan na LINK-u