Preko 80% energije u domaćinstvima troši se za potrebe zagrijavanja i hlađenja prostora i dobijanje potrošne tople vode. Sa tako velikim učešćem u ukupnoj potrošnji energenata radi se o mjestu gdje se mogu ostvariti značajne uštede.
Grijanje i hlađenje prostora su prvenstveno bitni za osjećaj ugodnosti. Postoji više mjera kojima možemo naše sisteme za grijanje i hlađenej učiniti efikasnijim i na taj način smanjiti troškove.
Jeste li znali da ako je temperatura prostora 16°C, a želite je povećati na 20°C, postavljanje termostata na 25°C neće brže zagrijati vaš prostor, ali će zato potrošnja energije biti znatno veća!
Temperaturu na termostatu uređaja za hlađenje podesite na 25-26°C. Za svaki stepen °C nižu temperaturu podešenu na termostatu klimatizacionog uređaja u ljetnjem periodu troši se 3-5% više energije.
TV, video i stereo uređaji, računari i računarska oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem po jednom uređaju s nekoliko lampica koje bi u stand-by stanju gorjele cijelo vrijeme može se uštedjeti i nekoliko eura godišnje.
IZOLACIJA
Provjerite da li vrata i prozori dobro zaptivaju.
Izolacione trake su jedno od rješenja za očuvanje toplote, koje je jeftino u odnosu na dobitak, a kompletna izolacija stambene jedinice je najbolje rješenje.
Postavljanje izolacije ili dodavanje nove nije komplikovan, a ni pretjerano skup zahvat. Upoznajte se s izolacijskim materijalima. Oni se vrednuju prema R-vrijednosti, koja mjeri sposobnost materijala da zaustavlja prolaz topline. Što je R-vrijednost veća, materijal ima bolja izolacijska svojstva.
TA PEĆI, RADIJATORI I KOTLOVI
Tokom zime TA peć, pri racionalnom koršćienju, potroši oko 60% ukupne električne energije jednog domaćinstva. “Punite” je tokom noći po jeftinoj tarifi. Termostat držite dalje od prozora.
Zatražite pomoć od stručne osobe, kako bi kapaciteti vašeg kotla i radijatora odgovarali potrebama vašeg objekta. Ako imate kotao koji je 50% većeg kapaciteta od potrebnog, troškovi za grijanje se mogu povećati i za 15%. Predimenzionirani kotlovi troše više energije, stvaraju veće troškove, više zagađuju okolinu i pružaju lošiji toplotni osjećaj u prostoru.
Ugradnjom termostatskih ventila na radijatorima možete uštedjeti i do 20% energije za grijanje i stati na kraj neracionalnom rasipanju toplote.
Moderni sistemi grijanja mogu biti upravljani iz boravišnog prostora putem sobnog termostata kojim se namješta dnevna temperatura prostorije, tako da regulacija pokušava izjednačiti sobnu temperaturu sa željenom temperaturom. Kod takvih sistema radijatorski ventili ne smiju biti neispravni ili zatvoreni, jer u tom slučaju neće dobiti dovoljnu količinu ogrjevne energije. Budući da regulacija u tom slučaju pokušava postići željenu temperaturu nepotrebno se troši energija na zagrijavanje vode i pokretanje cirkulacione pumpe.
Termostati ne smiju biti postavljeni u blizini izvora toplote kao što su peći, radijatori, šporeti i sl., ali ni pokraj prozora ili vrata, jer će to onemogućiti njihovo ispravno djelovanje.
Kondenzacijski bojler troši 10-15% manje goriva od standardnog novog kotla, te do 25% manje od kotla starijeg od 20 godina.
Koristite plin kao energent jer su troškovi za grijanje i do 45% manji u odnosu na troškove grijanja s lož uljem. Plin ima znatno manje emisije CO2, emisije NOX su zanemaljrive, a emisije SO2 ne postoje. Stoga je ekološki prihvatljiviji.
Radijatori moraju imati mogućnost slobodne predaje energije okolnom prostoru. Zbog toga ni u kom slučaju ne bi smjeli biti zaklonjeni od namještaja ili slično. Takođe, dodatna izolacija zidne površine iza radijatora u ovom slučaju je vrlo kvalitetno rješenje.
Izolirajte kotao, rezervoare i cijevi tople vode koje prolaze kroz negrijane prostore. Izolacijom možete smanjiti toplotne gubitke i do 70%.
KLIMA UREĐAJ
Klima uređaj koji ljeti koristimo za hlađenje treba imati što veći faktor hlađenja, koji se uglavnom kreće u granicama od 2,5 do 4. Najefikasniji uređaji na tržištu su klima uređaji s inverterom, a postižu uštede od 20 do 40% u odnosu na standardne uređaje. Ovakvi uređaji se mogu koristiti i za grijanje prostora.
Ako se spoljašnji dio klima uređaja nalazi u hladovini troši 10% manje energije. Razlika spolja i unutra ne smije prelaziti 5°C. Hladite samo prostorije u kojima boravite.
Za svaki °C nižu temeperaturu podešenu na termostatu klima uređaja, troši se 3 do 5% više energije. 25°C je preporučena temperatura.
Držite vrata prostorija u kojima radi klima uređaj zatvorenim, jer na taj način klimatizujemo samo željenu prostoriju, a ne i ostale prostorije za koje nam to nije bitno.
Ako imate kuću sadite drveće kao štit od pregrijavanja.
Šuma i drvoredi djeluju drastično na klimu u stanu ili u kući. Umanjuju ledene udare vjetra za 70% zimi, a ljeti osim sjenke stabla korjenjem crpe hladnu vodu iz dubine i izbacuju je preko lišća. Studije su utvrdile da je u blizini stabala ljeti hladnije za 4-5 °C.
